Francis Picabia et al.: Dimenzionistički manifest (1936.)

Dimenzionizam je opći pokret u umjetnosti, nesvjesno započet kubizmom i futurizmom – kontinuirano elaboriran i razvijen potom u svakom narodu Zapadne civilizacije. Danas suština i teorija ovog velikog pokreta eksplodiraju u apsolutnom uvjerenju.

Izvori dimenzionizma su nove ideje prostorvremena prisutne u europskom načinu razmišljanja, potekle konkretno Einsteinovim teorijama kako i novim tehnikama našeg doba. Apsolutna potreba za evolucijom – nesmanjiv instinkt – ostavlja mrtve forme i izmoždene sadržaje kao plijen za diletante, tjerajući avangarde prema nepoznatom.

Primorani smo priznati – protivno klasičnim tezama – Prostor i Vrijeme više nisu različite kategorije, nego su, prema neeuklidijanskim shvatanjima – koherentne dimeznije, kojima je stigao kraj svim ranijim ograničenjima umjetnosti.
Ova nova ideologija prouzročila je pravi potres i posljedični pad unutar konvencionalnih sistema umjetnosti. Sve ove pojave označavamo imenom DIMENZIONIZAM

Tendencija ili princip Dimenzionizma. Formula ‘N+1’ (Formula iz teorije planizma, potom uopćena, reducirajući na zajednički zakan najočitije kaotične i neobjašnjive manifestacije umjetnosti našeg vremena)

ANIMIRANE KONCEPCIJOM SVIJETA, UMJETNOSTI, U KOLEKTIVNOJ FERMENTACIJI (interpenetracija umjetnosti) POČINJU SE KRETATI I SVAKA OD NJIH EVOLUIRALA JE NOVOM DIMENZIJOM SVAKA OD NJIH JE PRONAŠLA FORMU IZRAZA INHERENTNU SUPLEMETARNOJ DIMENZIJI PRIKAZUJUĆI GROZNE MENTALNE POSLJEDICE OVE FUNDAMENTALNE PROMJENE

Tako je dimenzionistička tendencija odredila:

1) Književnosti da pođe od linije ka površini

Kaligrami            
Tipogrami           
Planizam             
Preplanizam      
Električne pjesme

2) Slici da napusti površinu i zauzme prostor.

Slika u prostoru               
Konstruktivizam                              
Prostorne konstrukcije  
Konstrukcije od radnog materijala

3) Skulpturi da napusti zatvoreni prostor nepokretan i mrtav, tačnije, Euklidski trodimenzionalni prostor,  kako bi koristila četverodimenzionani prostor umjetničkog izraza Minkovskog.

Prva, ‘puna’ skulptura (klasična skulptura), bit će ispražnjena, i uvodeći u svoje tijelo izvajan i sračunat ‘nedostatak’ unutarnjeg prostora – pokret time postaje:

Prazna skulptura
Otvorena skulptura
Pokretna skulptura
Motorizirani predmeti

Potom mora doći kreacija apsolutne nove umjetnosti:

Kozmička umjetnost           
Isparavanje skulpture            
Synos-Sense teatar         
provizorne denominacije.

Umjetnost u potpunosti osvaja četverodimenzionalni prostor, do sada ‘Vacuum Artis’
Kruta materija je ukinuta i zamjenjena promatranim materijalima. Umjesto gledanja u umjetničke predmete, osoba postaje centar i subjekt stvaranja; kreacija se sastoji od čulnih efekata do kojih dolazi u zatvorenom kozmičkom prostoru.
Ovo je najkonciznije predstavljanje principa dimenzionizma. Deduktivno prema prošlosti. Induktivno prema budućnosti. Živjeti za sadašnjosti.

ANTONIO PEDRO, CAMILLE BRYEN, CESAR DOMELA, CHARLES SI RATO ,ENRICO PRAMPOLINI , ERVAND KOTCHAR, FRANCIS PICABIA, FREDERICKKANN, HANS ARP, KAKABADZ E , LADISLAS MOHOLY-NAGY, MARCEL DUCHAMP,MARIO M I S S I M , NINA NEGRI, PIERRE ALBERT-BI ROT, PRINNER,ROBERT DELAUNAY, SONIA DELAUNAY, SIRI RATHSMAN, SOPHIE TAU BERARP,VINCENT HUI DOBRO, WASSILY KANDINSKY.


Početak 20. stoljeća u umjetnosti, između ostalog, bilježi i posebna briga o veličini i obliku novih eksperimenata. Dadaist Francis Picabia, po dolasku u New York 1913. godine, svoj rad ‘Amerikanka: Ples’ namjerno predstavlja u enormnoj veličini. 23 godine kasnije, Dimenzionistički manifest proglašava normativ umjetničke responzivnosti na tekuća naučna otkrića. Zadatak umjetnosti postaje istraživanje novih fizičkih stvarnosti i filozofskih pitanja koja otvara teorija relativiteta. Prostornost i dimenzijalnost su redefinirane. Manifest, potpisan od strane Francisa Picabie, te niza danas najpoznatijih modernih umjetnika, poput Marcela Duchampa, Sonie Delaunay i Wassilyja Kandinskog, poslužio je kao izvor inspiracije za ovogodišnju izložbu ‘Moderna umjetnost u Einstenovom vremenu’ koju je na Koledžu Amherst u Massachusettsu postavio Muzej umjetnosti Mead.