Isidore Isou: Manifest letrističke poezije (1942.)

Površnosti o riječima

Patetično I. Eksplozije prskaju nad nama
Svaki delirij je rastegljiv
Svaki impuls bježi od stereotipa

Uvijek I. Intimno iskustvo zadržava singularni specificitet
Patetično II. Pražnjenja se prenose mišljenjima
Kakva razlika između naših fluktuacija i brutalnosti riječi
Uvijek postoji tranzicija između osjećanja i govorenja
(Izvještaj može registrirati okolišanje oko osjećanja, uzimanje od Govorenja je ekvivalent. Papigica uvijek izvlači iste karte)

Uvijek II. Prvi stereotip je riječ.
Patetično III. Kakva razlika između organizma i izvora.
Mišljenja – kakav naslijeđeni riječnik od njih!
Tarzan uči u knjizi svog oca kako zvati tigrove mačkama.
Dati ime Nepoznatom Uvijek.

Uvijek III. Prevedena riječ nije izražena.
Patetično IV. Krutosti formi stoje na putu prenosivosti
Riječi su tako teške da ih izljevi ne mogu prenijeti.
Temperamenti umiru prije nego se dohvate svoje poante (meci ćorci)
Nijedna riječ ne može sadržati impulse koje njihovim putem želimo poslati.

(. . .)

Raspored slova

Nije stvar u uništavanju riječi za druge.
Ili u izmišljanju mišljenja da bi odredili njihove nijanse.
Ili u miješanju izraza da bismo dobili više značenja.
Prije je stvar STALNOG UZIMANJA SVIH RIJEČI ZAJEDNO;
ODVIJANJA PRED ZABLJESNUTIM POSMATRAČIMA ČUDESA
DONEŠENA PUTEM SLOVA (KRHOTINE UNIŠTAVANJA);
PRAVLJENJE ARHITEKTURE RITMOVA SLOVA;
AKUMULIRANJA SLOVA U FLUKTUACIJI U PRECIZAN OKVIR ;
IZVRSNE ELABORACIJE UOBIČAJENOG GUNĐANJA;
KOAGULIRANJA MRVICA SLOVA ZA PRAVI OBROK. (Čudo Isusa i Sizifa)
OŽIVLJAVANJA ZBUNJENIH U ZGUSNUTIJI RASPORED;
ČINJENJA RAZUMLJIVIM I OPIPLJIVIM SVEGA NEPOJMLJIVOG I NEJASNOG;
KONKRETIZIRANJA TIŠINE; PISANJA NIČEGA.


Letrizam, multidisciplinarni umjetnički pokret nastao u Francuskoj netom nakon Drugog svjetskog rata, uz shvaćanje gubitka autonomije riječi, fokusirao je svoju poetiku na komponentu slova. Na svojevrstan način pokret prati minule obrasce dadaizma i nadrealizma. Za sam nastanak letrizma posebno je seminalan bio rad Isidorea Isoua, Rumuna jevrejskog porijekla koji u Pariz dolazi nakon oslobođenja Francuske. Predstavljamo njegov Manifest letrističke poezije iz 1942. godine.